Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Novi globalni pregled 182 znanstvene studije potvrđuje ono što stručnjaci za urbanu ekologiju godinama naglašavaju: drveće je jedan od najsnažnijih alata za borbu protiv urbanog toplinskog otoka. Analize pokazuje da dobro raspoređena urbana stabla mogu sniziti temperaturu zraka i do 12 °C, dok površine poput asfalta mogu biti i 45 °C hladnije u sjeni krošanja. U 83 posto analiziranih gradova povećanje udjela drveća spustilo je prosječnu temperaturu najtoplijeg mjeseca ispod granice od 26 °C, ključne za ljudsku udobnost. No studija upozorava da nije dovoljno samo saditi stabla. Učinkovitost hlađenja ovisi o vrsti drveća, gustoći krošanja, rasporedu u odnosu na zgrade i ulice te dostupnosti vode, osobito u sušnim područjima. Nastavi čitati →

Nedavno izvješće o emisijama metana na globalnoj razini nedovoljno prepoznaje ulogu postrojenja za energetsku oporabu otpada (Waste-to-Energy – WtE), što otvara niz pitanja za klimatske politike i razvoj sektora gospodarenja otpadom. Prema analizi inicijative WtE+X Knowledge Alliance, u Global Methane Status Reportu izostaje jasna definicija i uloga WtE tehnologija u obradi ostatnog, nereciklabilnog otpada. Upravo taj dio otpada često završava na odlagalištima ili u nekontroliranom odlaganju, gdje tijekom razgradnje nastaje metan – jedan od najintenzivnijih stakleničkih plinova. Problem dodatno naglašava činjenica da izvješće ne razlikuje jasno biološke i termičke tehnologije obrade otpada, niti definira kriterije za praćenje njihovog učinka na smanjenje emisija. Zbog toga postoji rizik da WtE postrojenja budu zanemarena u klimatskim politikama i investicijskim okvirima, unatoč njihovom potencijalu u smanjenju odlaganja otpada i posljedičnih emisija metana. Nastavi čitati →

Inovativna rješenja temeljena na kružnoj ekonomiji sve više ulaze u industrijske procese, a jedan od primjera dolazi iz Nizozemske, gdje tvrtka Zeefier razvija tekstilne boje proizvedene od lokalnih morskih algi. Zeefier koristi obnovljiv morski resurs kao alternativu sintetskim bojama na bazi fosilnih goriva, koje predstavljaju značajan, ali često zanemaren izvor onečišćenja. Za razliku od konvencionalnih boja, koje otežavaju recikliranje i biorazgradivost tekstila, rješenja temeljena na algama omogućuju proizvodnju materijala koji ostaju u potpunosti biorazgradivi. Posebna vrijednost ove inovacije leži u njezinoj primjenjivosti u postojećim industrijskim sustavima. Razvijene boje mogu se integrirati u postojeće procese bojenja tekstila bez potrebe za dodatnim ulaganjima u opremu, čime se značajno smanjuju prepreke za prelazak na održivije tehnologije. Nastavi čitati →

Vodovod i odvodnja Brača i Hvara d.o.o. pokreće projekt vlastite proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnjom solarne elektrane u Supetru. Projekt, koji je odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, usmjeren je na smanjenje troškova energije u sustavu javne vodoopskrbe te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 192.000 EUR, pri čemu će se preko 60.000 EUR osigurati bespovratno iz Modernizacijskog fonda. Planirana sunčana elektrana snage 126 kW trebala bi godišnje proizvoditi oko 957 MWh električne energije, što će omogućiti značajne uštede u poslovanju sustava vodoopskrbe. Projekt je dio šireg investicijskog ciklusa u sektor vodnih usluga, kojim se potiče energetska učinkovitost i otpornost infrastrukture. Nastavi čitati →

Europska unija uvodi nova pravila koja bi mogla značajno smanjiti količine tekstilnog otpada, jednog od najbrže rastućih tokova otpada u Europi. Od srpnja 2026. velike kompanije više neće smjeti uništavati neprodanu odjeću i obuću, što je do sada bila česta praksa. Procjenjuje se da je 4–9 posto sve odjeće i obuće na tržištu završavalo u spalionicama ili na odlagalištima, nerijetko prije nego što bi ih itko nosio. Još je problematičnije što dio tih proizvoda sadrži PFAS kemikalije, među najpostojanijim zagađivalima u okolišu. Nastavi čitati →

Europska komisija objavila je novo izvješće o provedbi Direktive o jednokratnoj plastici (SUPD), koje pokazuje kako je deset država članica već premašilo ciljeve prikupljanja plastičnih boca prije zadanog roka. Vijest je izvorno objavila Europska komisija 16. travnja 2026., na temelju prvog službenog pregleda podataka država članica. Prema izvješću, prosječna stopa odvojenog prikupljanja plastičnih boca u EU iznosila je 71 posto, dok je cilj za 2025. postavljen na 77 posto. Nastavi čitati →

Hrvatska tvrtka DOK-ING razvija napredna tehnološka rješenja za oporabu otpada koja komunalni i energetski sektor usmjeravaju prema modelima kružnog gospodarstva. Kroz vlastiti razvojni projekt Looper, tvrtka ulazi u područje termokemijske obrade otpada i proizvodnje vrijednih materijala i energenata iz različitih tokova otpada, uključujući organsku frakciju i plastiku. Tehnologija se temelji na procesu obrade bez prisutnosti kisika, pri čemu dolazi do razgradnje otpada na plinovite i čvrste komponente. Dobiveni plin sastoji se većim dijelom od vodika i ugljičnog monoksida, dok se čvrsti ostatak može dalje koristiti kao industrijska sirovina. Prema navodima osnivača tvrtke Vjekoslava Majetića, upravo plastika pokazuje posebno visoku energetsku iskoristivost unutar sustava, što je čini jednim od najpogodnijih ulaznih tokova za ovu vrstu oporabe. Nastavi čitati →

Dok se u našim krajevima tek razvijaju moderni centri za gospodarenje otpadom koji teže energetskoj neovisnosti, Europa bilježi povijesne rezultate u korištenju obnovljivih izvora energije. Početkom travnja 2026. Velika Britanija je dvaput u istom tjednu srušila nacionalni rekord u proizvodnji solarne energije, dosegnuvši vrhunac od 11,5 GW. Ovi podaci, koje su potvrdili stručnjaci sa Sveučilišta u Shefieldu, pokazuju da je solarna energija u trenutku rekorda pokrivala oko 30 posto ukupne potražnje za električnom energijom u zemlji. Ovaj energetski uzlet prati i službeno odobrenje vlade za izgradnju solarne farme Springwell u Lincolnshireu. Nastavi čitati →

Bacanje hrane postaje jedan od najvećih, ali često zanemarenih komunalnih i klimatskih izazova današnjice. Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u svijetu se godišnje baci više od milijardu tona hrane, pri čemu otpad od hrane uzrokuje do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Najveći dio otpada nastaje u kućanstvima, koja čine oko 60 posto ukupno bačene hrane, zbog čega gradovi i komunalni sustavi sve više ulažu u edukaciju građana, kampanje pravilnog planiranja kupnje te odvojeno prikupljanje biootpada i kompostiranje. UNEP naglašava da upravo kompostiranje ima ključnu ulogu jer odlaganje hrane na odlagalištima proizvodi metan, jedan od najštetnijih stakleničkih plinova. Istodobno, sve važniju ulogu u smanjenju otpada od hrane imaju digitalna rješenja i umjetna inteligencija. Nastavi čitati →